Slika 1. Prosječna ocjena i raspon ocjena ispitanika vezanih za kvalitetu uključenosti glazbe i zvuka u ponudi i promociji destinacije
Iz rezultata analize audiomenadžmenta u hrvatskom turizmu, na primjeru 195 hrvatskih mikrodestinacija izdvajaju se
sljedeći rezultati:
Na temelju usporedbe ocjena važnosti zvuka i glazbe
u ponudi i promociji, ocjena kvalitete turističke ponude i promocije
destinacije te ocjena uključenosti zvuka i glazbe u ponudi i promociji
destinacije (slika 1) vidljivo je da su direktori turističkih zajednica
svjesni važnosti i mogućnosti zvuka i glazbe u ponudi (prosječna ocjena 4,19) i
promociji (prosječna ocjena 4,14).
U odnosu na pokazatelje sadašnjega stanja kvalitete
ponude i promocije te uključenosti glazbe i zvuka u turizmu, važnost zvuka i
glazbe u ponudi i promociji bolje je ocijenjena, što dokazuju prosječne ocjene,
kao i broj ispitanika koji važnost ocjenjuju maksimalnom ocjenom „izvrstan“.
Zanemarivo malen broj ispitanika ocjenjuje važnost glazbe i zvuka u ponudi i
promociji niskim ocjenama (ocjena 1 i 2), što dokazuje da su svjesni njihove
važnosti bez obzira na posebnosti i karakteristike turističkoga poslovanja.
Kvaliteta ponude destinacija (prosječna
ocjena 3,53) neznatno je bolje ocijenjena od kvalitete promocije (prosječna
ocjena 3,52), što potvrđuje nužnost sinergije u procesu permanentnog
inoviranja ponude i promocije.
Hrvatski turizam nedovoljno valorizira prirodne
preduvjete u generiranju konkurentskih prednosti temeljenih na inovacijama i
kvaliteti u funkciji održivog razvoja.
Uključenost zvuka u turističkoj ponudi
(prosječna ocjena 3,43) bolje je ocijenjena od uključenosti zvuka u promociji
(prosječna ocjena 3,19). (Ocjene uključenosti zvuka i glazbe u ponudi i
promociji značajno su niže u odnosu na ostale promatrane pokazatelje –
kvalitetu ponude i promocije te važnosti zvuka i glazbe u ponudi i promociji.)
Na nedovoljnu uključenost zvuka i glazbe upozorava
činjenica da je sadašnjem stanju mali broj ispitanika dodijelio maksimalnu
ocjenu („izvrstan“). To upozorava na potrebu za kontinuiranim i sustavnim
poboljšanjima ponude te pogotovo promocije (kreiranje zvučnoga brenda,
valorizacija autohtone glazbe u predstavljanju na tržištu…) koji će se
temeljiti na kulturi znanja i učenja.
Slika 1. Prosječna ocjena i raspon ocjena ispitanika vezanih za kvalitetu uključenosti glazbe i zvuka u ponudi i promociji destinacije
Iz rezultata analize audiomenadžmenta na
primjeru 195 hrvatskih mikrodestinacija slijede i ove činjenice:
Problemi upravljanja su:
Glazbom i zvukom upravljaju (prema prioritetu):
Izbor kriterija glazbe u ponudi (prema prioritetu):
Postoci iz ukupnog budžeta turističkih zajednica uloženi za glazbu u ponudi i promociji:
Svega 10,3 % anketiranih turističkih zajednica provodi evaluaciju glazbenih događaja (osobna evaluacija, provedba ankete o zadovoljstvu posjetitelja, rasprava na sjednicama turističkog vijeća…)
Hrvatska je destinacija glazbenih festivala:
Ultra, INMusic Festival,
Hideout, LoveInternational
, Rise Up…
Sporadično se kao oblici ponude pojavljuju glazbene radionice, glazbeni visit
tour, zvučne glazbene instalacije, akustički specifični prostori.
Zastupljenost oblika glazbene ponude:
Zastupljenost glazbenih vrsta:
U promociji je veći naglasak na autohtonoj tradicijskoj glazbi. Najprisutniji oblici su glazbeni nastupi. Drugi oblici manje su zastupljeni – npr. zvučni suveniri, razglednice, logotipi.
Ana Rucner, glazbenica, istaknuta je promotorica hrvatskog turizma putem glazbe.
Iz analize sadašnjega stanja izdvajaju se sljedeće spoznaje:
Ključni problemi u valorizaciji zvuka i glazbe u ponudi i promociji hrvatskoga turizma: nedovoljna inovativnost; neprepoznavanje novih turističkih trendova; nepostojanje jasnoga modela sustavnoga upravljanja; nepostojanje jasnih ciljeva razvoja; ograničena financijska sredstva; nedovoljna uključenost i zainteresiranost dionika; interesni sukobi dionika i problemi u komunikaciji; nedovoljna povezanost među dionicima