Problem_zvucnoga_oneciscenja

Problem zvučnoga onečišćenja

Poziciju glazbe u destinaciji sve više opterećuje problem buke. On proporcionalno raste s ponudom kako žive tako i snimljene glazbe, pa je uz gužve, preprodaju droge, degradaciju kulturne i biološke ekologije prostora, buka jedna od istaknutih negativnih posljedica glazbenog turizma. Buka proizlazi iz prikrivanja željenih zvukova ljudskih aktivnosti poput govora, kretanja i sl., što uvjetuje smanjenje akustičkog horizonta i zamjenu informacije antiinformacijom – bukom.

Buka se ovdje definira kao nepoželjan, glasan i nerazlučiv zvuk koji ne postoji sam za sebe, već je relacijski produkt postojećega sistema.
Problem zvučnoga onečišćenja kao posljedice tehnološkoga napretka umnogome doprinosi smanjivanju razlučivosti zvučnoga okoliša, kao i osjetljivosti ljudi na akustiku mjesta.

U kontekstu epidemioloških zahtjeva s ciljem zaštite od pandemije bolesti COVID-19 zanimljivo je spomenuti jednu od prvih preporučenih zaštitnih mjera. Radi se o regulaciji glasnoće glazbe u ugostiteljskim objektima, koja govori u korist novih načina upravljanja glazbom i zvukom koji će morati uključivati nove odnose i vrijednosti u planiranju glazbe i zvuka u zatvorenom prostoru zbog zdravstvene sigurnosti posjetitelja. Radi se o preporučenoj mjeri Nacionalnoga stožera civilne zaštite Republike Hrvatske iz 2020. godine za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom. Mjera stišavanja glazbe u ugostiteljskim prostorima imala je za svrhu sprečavanje prijenosa virusa jer glazba potencira glasnoću (raz)govora i pritom potiče širenje virusa kapljičnim putem.

Masovnost

Masovnost putovanja i neželjenost posljedica koje iz takvih kretanja proizlaze obvezuju turizam na održivi razvoj. Stoga turizam treba biti jedan od glavnih pokretača inovativnih pristupa koji pomažu u revitalizaciji akustički degradiranih područja, očuvanju akustičkih slika prostora, postizanju akustičkoga sklada između potreba turista, okoliša i lokalnih zajednica, te produkciji i očuvanju (starih) glazbenih praksi i kulture.

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Zakon o zaštiti od buke NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16 na snazi od 10. svibnja 2016. u Republici Hrvatskoj. (poveznica). Novo izdanje zakona od 2021 (NN 143/2021).